Yayın:
Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.)

Basit Görünüm
dc.contributor.authorAyan, Sezgin
dc.contributor.authorTurfan, Nezahat
dc.contributor.authorNurten Yer, Esra
dc.contributor.authorŠeho, Muhidin
dc.contributor.authorBarş Özel, Halil
dc.contributor.authorDucci, Fulvio
dc.date.accessioned2026-01-04T12:28:39Z
dc.date.issued2018-12-14
dc.description.abstractGenetska raznolikost je osnova za prilagodbu i opstanak vrsta drveća u promjenjivim uvjetima okoline te predstavlja ključni uvjet stabilnosti i produktivnosti šumskih ekosustava. Predmet ovog istraživanja su glavne i marginalne populacije libanonskog cedra (Cedrus libani A. Rich.) zbog njihove važnosti u očuvanju gena. Procjena genetske varijabilnosti u izoliranim populacijama od velike je važnosti za programe očuvanja i poboljšanja. U uvjetima djelovanja globalnih klimatskih promjena populacije mogu posjedovati genotipove budućeg prilagodljivog potencijala. Cilj ove studije je utvrditi: (a) količinu prolina, za bolje razumijevanje stresa uzrokovanog nedostatkom vode u populaciji, (b) ukupnih topljivih proteina, MDA, H202, a-amilaze te (c) varijabilnosti antioksidansa kao CAT, SOD, APX i GuPX kod sjemena pet glavnih populacija (AND-Kahramanmaraş-Andırın/Elmadağı, POZ-Adana-Pozantı/Pozantı, ANA-Mersin-Anamur/Abanoz, FIN-Antalya-Finike/Aykırıçay and KAS-Antalya-Kaş/Karaçay) i jedne marginalne populacije Amasya-Tokat-Niksar/Çatalan (NIK) u Turskoj. Prema dobivenim rezultatima, značajna razlika je otkrivena među populacijama. Značajno veće količine prolina otkrivene su za populaciju ANA (7,46 μmol/g) i POZ (7,22 μmol/g), dok su najniže količine prolina otkrivene u populaciji KAS (3,98 μmol/g) koje predstavljaju optimalnu distribuciju libanonskog cedra. Ovaj rezultat pokazuje da su populacije POZ i ANA, u prijelaznoj zoni iz mediteranske regije do područja stepa, otpornije na mraz nego druge populacije. Najveća količina enzima α-amilaze detektirana je u POZ populaciji koja raste u optimalnom rasprostiranju libanonskog cedra. Značajno više razine H<sub>2</sub>O<sub>2 </sub>detektirane su u populacijama NIK (11,97μmol/g) i ANA (11,60 μmol/g), što ukazuje na veće razine oksidacijskog stresa u uzorcima sjemena iz tih populacija. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su enzimi poput SOD, CAT, GuPXi APX koji kontroliraju razine reaktivnih vrsta kisika (ROS) u biljnim stanicama, elementi antioksidacijskog obrambenog sustava koji djeluju kao zaštitni mehanizmi biljaka protiv stresnih stanja. S praktičnog gledišta, poboljšanje pošumljavanja može se postići na stepi Srednje Anatolijske regije koja posjeduje značajane površine za pošumljavanje u Turskoj, primjenom šumskog reprodukcijskog materijala iz populacija POZ i ANA koje pokazuju veću otpornosti na stres, kao i populacije NIK koja je izolirana i marginalna.
dc.description.urihttps://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3
dc.description.urihttps://hrcak.srce.hr/file/311026
dc.description.urihttps://hrcak.srce.hr/file/311025
dc.description.urihttps://hrcak.srce.hr/212747
dc.identifier.doi10.31298/sl.142.11-12.3
dc.identifier.eissn1846-9140
dc.identifier.endpage600
dc.identifier.issn0373-1332
dc.identifier.openairedoi_dedup___::56f1c4be259ccae7cd1f79a0fbb88382
dc.identifier.orcid0000-0001-8077-0512
dc.identifier.orcid0000-0002-6368-3916
dc.identifier.orcid0000-0001-9926-4564
dc.identifier.orcid0000-0003-2686-9540
dc.identifier.scopus2-s2.0-85060890239
dc.identifier.startpage593
dc.identifier.urihttps://hdl.handle.net/20.500.12597/37072
dc.identifier.volume142
dc.identifier.wos000453921100004
dc.publisherHrvatsko Sumarsko Drustvo
dc.relation.ispartofŠumarski list
dc.rightsOPEN
dc.subjectperipheral population
dc.subjectabiotic stress
dc.subjectlibanonski cedar
dc.subjectTaurus cedar
dc.subjectchemical components
dc.subjectrubna populacija
dc.subjectkemijski sastav
dc.subjectabiotički stres
dc.subject.sdg15. Life on land
dc.titleAntioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (Cedrus libani A. Rich.)
dc.typeArticle
dspace.entity.typePublication
local.api.response{"authors":[{"fullName":"Ayan, Sezgin","name":"Sezgin","surname":"Ayan","rank":1,"pid":{"id":{"scheme":"orcid_pending","value":"0000-0001-8077-0512"},"provenance":null}},{"fullName":"Turfan, Nezahat","name":"Nezahat","surname":"Turfan","rank":2,"pid":null},{"fullName":"Nurten Yer, Esra","name":"Esra","surname":"Nurten Yer","rank":3,"pid":{"id":{"scheme":"orcid_pending","value":"0000-0002-6368-3916"},"provenance":null}},{"fullName":"Šeho, Muhidin","name":"Muhidin","surname":"Šeho","rank":4,"pid":{"id":{"scheme":"orcid_pending","value":"0000-0001-9926-4564"},"provenance":null}},{"fullName":"Barş Özel, Halil","name":"Halil","surname":"Barş Özel","rank":5,"pid":null},{"fullName":"Ducci, Fulvio","name":"Fulvio","surname":"Ducci","rank":6,"pid":{"id":{"scheme":"orcid","value":"0000-0003-2686-9540"},"provenance":null}}],"openAccessColor":"gold","publiclyFunded":false,"type":"publication","language":{"code":"und","label":"Undetermined"},"countries":null,"subjects":[{"subject":{"scheme":"keyword","value":"peripheral population"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"abiotic stress"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"libanonski cedar"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"Taurus cedar"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"chemical components"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"rubna populacija"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"kemijski sastav"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"SDG","value":"15. Life on land"},"provenance":null},{"subject":{"scheme":"keyword","value":"abiotički stres"},"provenance":null}],"mainTitle":"Antioksidacijska varijabilnost sjemena u glavnim i marginalnim populacijama libanonoskog cedra (<i>Cedrus libani </i>A. Rich.)","subTitle":null,"descriptions":["<jats:p>Genetska raznolikost je osnova za prilagodbu i opstanak vrsta drveća u promjenjivim uvjetima okoline te predstavlja ključni uvjet stabilnosti i produktivnosti šumskih ekosustava. Predmet ovog istraživanja su glavne i marginalne populacije libanonskog cedra (<jats:italic>Cedrus libani</jats:italic> A. Rich.) zbog njihove važnosti u očuvanju gena. Procjena genetske varijabilnosti u izoliranim populacijama od velike je važnosti za programe očuvanja i poboljšanja. U uvjetima djelovanja globalnih klimatskih promjena populacije mogu posjedovati genotipove budućeg prilagodljivog potencijala. Cilj ove studije je utvrditi: (a) količinu prolina, za bolje razumijevanje stresa uzrokovanog nedostatkom vode u populaciji, (b) ukupnih topljivih proteina, MDA, H202, a-amilaze te (c) varijabilnosti antioksidansa kao CAT, SOD, APX i GuPX kod sjemena pet glavnih populacija (AND-Kahramanmaraş-And&amp;#305;r&amp;#305;n/Elmada&amp;#287;&amp;#305;, POZ-Adana-Pozant&amp;#305;/Pozant&amp;#305;, ANA-Mersin-Anamur/Abanoz, FIN-Antalya-Finike/Ayk&amp;#305;r&amp;#305;çay and KAS-Antalya-Kaş/Karaçay) i jedne marginalne populacije Amasya-Tokat-Niksar/Çatalan (NIK) u Turskoj. Prema dobivenim rezultatima, značajna razlika je otkrivena među populacijama. Značajno veće količine prolina otkrivene su za populaciju ANA (7,46 &amp;#956;mol/g) i POZ (7,22 &amp;#956;mol/g), dok su najniže količine prolina otkrivene u populaciji KAS (3,98 &amp;#956;mol/g) koje predstavljaju optimalnu distribuciju libanonskog cedra. Ovaj rezultat pokazuje da su populacije POZ i ANA, u prijelaznoj zoni iz mediteranske regije do područja stepa, otpornije na mraz nego druge populacije. Najveća količina enzima &amp;#945;-amilaze detektirana je u POZ populaciji koja raste u optimalnom rasprostiranju libanonskog cedra. Značajno više razine H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2 &lt;/sub&gt;detektirane su u populacijama NIK (11,97&amp;#956;mol/g) i ANA (11,60 &amp;#956;mol/g), što ukazuje na veće razine oksidacijskog stresa u uzorcima sjemena iz tih populacija. Ovim istraživanjem potvrđeno je da su enzimi poput SOD, CAT, GuPXi APX koji kontroliraju razine reaktivnih vrsta kisika (ROS) u biljnim stanicama, elementi antioksidacijskog obrambenog sustava koji djeluju kao zaštitni mehanizmi biljaka protiv stresnih stanja. S praktičnog gledišta, poboljšanje pošumljavanja može se postići na stepi Srednje Anatolijske regije koja posjeduje značajane površine za pošumljavanje u Turskoj, primjenom šumskog reprodukcijskog materijala iz populacija POZ i ANA koje pokazuju veću otpornosti na stres, kao i populacije NIK koja je izolirana i marginalna.</jats:p>"],"publicationDate":"2018-12-14","publisher":"Hrvatsko Sumarsko Drustvo","embargoEndDate":null,"sources":["Crossref","Šumarski list","ISSN 1846-9140 (Online)","ISSN 0373-1332 (Print)","ISSN-L 0373-1332","CODEN SULIAB","Volume 142","Issue 11-12"],"formats":["application/pdf"],"contributors":null,"coverages":null,"bestAccessRight":{"code":"c_abf2","label":"OPEN","scheme":"http://vocabularies.coar-repositories.org/documentation/access_rights/"},"container":{"name":"Šumarski list","issnPrinted":"0373-1332","issnOnline":"1846-9140","issnLinking":null,"ep":"600","iss":null,"sp":"593","vol":"142","edition":null,"conferencePlace":null,"conferenceDate":null},"documentationUrls":null,"codeRepositoryUrl":null,"programmingLanguage":null,"contactPeople":null,"contactGroups":null,"tools":null,"size":null,"version":null,"geoLocations":null,"id":"doi_dedup___::56f1c4be259ccae7cd1f79a0fbb88382","originalIds":["10.31298/sl.142.11-12.3","50|doiboost____|56f1c4be259ccae7cd1f79a0fbb88382","50|od_______951::ef963dfcd580c6d1d42f6fa4e3902011","oai:hrcak.srce.hr:212747"],"pids":[{"scheme":"doi","value":"10.31298/sl.142.11-12.3"}],"dateOfCollection":null,"lastUpdateTimeStamp":null,"indicators":{"citationImpact":{"citationCount":3,"influence":2.7263107e-9,"popularity":3.4328496e-9,"impulse":1,"citationClass":"C5","influenceClass":"C5","impulseClass":"C5","popularityClass":"C5"}},"instances":[{"pids":[{"scheme":"doi","value":"10.31298/sl.142.11-12.3"}],"type":"Article","urls":["https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3"],"publicationDate":"2018-12-14","refereed":"peerReviewed"},{"pids":[{"scheme":"doi","value":"10.31298/sl.142.11-12.3"}],"type":"Article","urls":["https://hrcak.srce.hr/file/311026"],"refereed":"nonPeerReviewed"},{"alternateIdentifiers":[{"scheme":"doi","value":"10.31298/sl.142.11-12.3"}],"type":"Article","urls":["https://hrcak.srce.hr/file/311025","https://hrcak.srce.hr/file/311026","https://hrcak.srce.hr/212747","https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3"],"publicationDate":"2018-01-01","refereed":"nonPeerReviewed"},{"alternateIdentifiers":[{"scheme":"doi","value":"10.31298/sl.142.11-12.3"}],"type":"Article","urls":["https://hrcak.srce.hr/212747","https://doi.org/10.31298/sl.142.11-12.3"],"publicationDate":"2018-12-31","refereed":"nonPeerReviewed"}],"isGreen":true,"isInDiamondJournal":false}
local.import.sourceOpenAire
local.indexed.atWOS
local.indexed.atScopus

Dosyalar

Koleksiyonlar

Publications