UTJECAJ AKTIVNOSTI PRIDOBIVANJA DRVA NA STUPANJ RASPADANJA LISTINCA ŠKOTSKOG BORA, TROJANSKE JELE I PITOMOG KESTENA

Abstract

This study aims to investigate the possible effects of harvesting activities on litter decomposition in micro ecologic areas belonging to 3 different species (Trojan fir (Abies nordmanniana subsp. Equi-trojani (Aschers & Sint. ex. Boiss) Coode & Cullen), scots pine (Pinus sylvestris L.) and sweet chestnut (Castanea sativa Miller)). To this end, litter decomposition experiments were carried out on these three species. The litter decomposition specimens were placed on their own stands where there were harvesting activities in previous years and in neighboring stands where there were no harvesting activities for control purposes. Theses micro ecologic areas are nonharvesting activity areas (control) (C), intra-forest skidding roads (Skidding road) (SR), under logging residues (Logging residue) (LR) and areas with a 20% slope and top-soil damaged during harvesting activities and scalped mineral soil (SMS). The decomposition processes were observed for 18 months, mass change values were calculated every six months and their mass loss and decomposition values were calculated. At the end of eighteen months, it was seen that the effects of intra-forest activities on litter decomposition showed differences among micro ecologic areas. According to the study results, forest harvesting activities (C, SR, LR and SMS) affect litter decomposition in various micro ecologic areas that occur in the remaining stand in great extent. As well as this, it is seen that the effect of forest harvesting activities on the litter decomposition is not in the same direction for every species. This study revealed that on micro ecologic areas decomposition sorting in ascending order was LR > C > SMS > SR for scots pine needles, LR = SR > C > SMS for Trojan fir needles, and C > SR > LR > SMS for sweet chestnut leaves. It has been concluded that forest harvesting activities influenced litter decomposition rates significantly.

Cilj istraživanja je ispitati moguće učinke pridobivanja drva na raspadanje ostataka u mikroekološkim područjima koja pripadaju trima različitim vrstama drveća (trojanska jela (Abies nordmanniana subsp. Equi-trojani (Aschers & Sint. ex. Boiss) Coode & Cullen), bijeli bor (Pinus sylvestris L.) te pitomi kesten (Castanea sativa Miller)). U tu svrhu provedeni su eksperimenti njihova raspadanja ostataka nakon radova sječe i izrade. Uzorci ostataka za razgradnju stavljeni su u vlastite sastojine gdje su prethodnih godina obavljeni radovi pridobivanja drva, te u susjednim sastojinama gdje tih radova nije bilo (kontrola). Izabrana mikroekološka područja bila su područja bez aktivnosti pridobivanja drva (kontrolna) (C), unutaršumski traktorski putovi (traktorski put) (SR), šumski ostaci (Šumski ostaci) (LR) i područja s nagibom od 20 % i gornjim slojem tla oštećenim tijekom aktivnosti pridobivanja drva, te mineralno tlo s erodiranim tjemenom (SMS). Proces razgradnje pratio se 18 mjeseci. Vrijednosti promjene mase mijerile su se svakih šest mjeseci. Izračunate su njihove vrijednosti gubitka mase uzrokovane razgradnjom. Nakon osamnaest mjeseci, uočeno je da su učinci unutaršumskih aktivnosti na raspadanje ostataka pokazali razlike između mikroekoloških područja. Prema dobivenim rezultatima, aktivnosti pridobivanja drva (C, SR, LR te SMS) utječu na raspadanje ostataka u različitim mikroekološkim područjima koja se javljaju u preostalim sastojinama u velikoj mjeri. Uz to, uočeno je da učinak aktivnosti pridobivanja drva na raspadanje ostataka nije jednak za svaku vrstu. Ovo istraživanje ukazuje kako je na mikroekološkim područjima redoslijed raspadanja u uzlaznom trendu bilo LR > C > SMS > SR za iglice bijelog bora, LR = SR > C > SMS za iglice trojanske jele, te C > SR > LR > SMS za lišće pitomog kestena. Zaključeno je da su aktivnosti pridobivanja drva znatno utjecale na stupanj raspadanja ostataka.